Katara Deftera: Kakav je to praznik i kako ga Grci obeležavaju?

Katara Deftera (Čisti ponedeljak) je nazvan tako jer se na taj dan hrišćani duhovno i fizički “čiste”.

Katara Deftera je dan posta, ali i dan odmora za hrišćane. Post traje 40 dana, to je broj dana Hristovog posta u pustinji. Praznuje se 48 dana pre nedelje Vaskrsenja Hristovog, hrišćanskog Vaskrsa.

Posni ili Čisti ponedeljak označava početak Velikog četrdesetodnevnog posta (Σαρακοστής) i na žalost dece ali i nekih odraslih kraj perioda karnevala.
Na Čisti ponedeljak je uobičajeno da se jedu lagana (beskvasni hleb napravljen samo za ovaj praznik), tarama salata i druga posna hrana, uglavnom povrće, masline kao i čorba od pasulja bez ulja.

Na ovaj dan se u celoj Grčkoj puštaju papirni zmajevi u nebo.

 

 

 
 
 
 
Halva (Χαλβάς)
Lagana (Λαγάνα)
Lignje I Sipe (Καλαμαράκια και σουπιές)
Masline i Tursija (Ελιές και τουρσιά)
Oktopod (Χταπόδι)
Posne sarmice (Ντολμαδάκια γιαλαντζί)
Salata sa mahunarkama (Σαλάτα με όσπρια)
Skampi i rakovi (Γαρίδες και καραβίδες)
Skoljke (Μύδια)
Taramosalata

Na ovaj dan se u celoj Grčkoj puštaju papirni zmajevi u nebo.

 
 
 
 
 
 

Od davnina je praznik Katara Deftera ušao u svest ljudi kao dan pročišćenja. Vizantinci su Čisti ponedeljak nazvali Apoteoza-Predstava i u skladu sa time održavali priredbe i proslave. Pevali su pesme prilagođene ovome danu, od kojih su nažalost tek mali delovi tih pesama preživeli do danas.

Puštanje zmajeva je kasniji običaj. Ovaj način proslave se naziva i Kuluma, kada se porodično izlazi van kuće na neko izletište, na obalu mora ili na selo, čak i u parkove. Svi nose sa sobom posnu hranu, druže se, plešu i uživaju u prazniku i takmiče se čiji će papirni zmaj najviše da uzleti.

 
 
 

 

 

ŠIROM GRČKE STANOVNICI DOČEKUJU VELIKI POST SA SVOJIM POSEBNIM OBIČAJIMA

 
 
Katara deftera

 

Gaitanaki

U gotovo celoj Grčkoj u raznim varijacijama se izvode plesni događaji, takozvani Gaitanaki, običaj koji su sa sobom donele grčke maloazijske izbeglice, uzbuđuje mlade i stare.

 
 
 
 
 
 
 

Vlaško venčanje

Jedna od tradicija je i “Vlaško venčanje” u Tebi (Θήβα), drevni običaj koji se tradicionalno izvodi brijanjem mladoženje i ukrašavanjem neveste, koja je zapravo muškarac.

 
 
 

ObičajAge

Običaj Age, koji vuče korene od osmanlijske vladavine – slavi se u Mesti (Μεστά) i u Olimpu na ostrvu Hios. Aga, strogi sudija, sudi i osuđuje sa humorom i zadirkujući gledaoce kao i sve učesnike u proslavi.

 
 
 

Begov običaj

U Aleksandropoliju, gradu blizu granice sa Turskom, se stanovnik maskira u bega i šeta gradom prenoseći ljudima dobre želje i sreću. Pretpostavlja se da vuče korene iz osmanlijske vladavine i obeležen je humorističkim scenama i sarkazmom na to doba.

 
 

Narodni sud

Živopisno ostrvo Karpatos tokom karnevala ima ne samo gozbu i ples već i popularni “Narodni sud“! Ne, ne paničite, jer je to samo poseban običaj koji se odvija na Čisti ponedeljak.

Period Velikog posta dobra je prilika za pročišćenje. Tako lokalni žandarmi ili „Tzafiedes“ hapse “nepoštovane“, “krive i naopake“, one koji “ružnim” i “nemoralnim postupcima” generalno provociraju druge (naravno sve je farsa i predstava kao deo karnevalske proslave).

Poštovani i stariji građani ostrva su u ulozi sudije, osnovali su “Narodni sud za nemoral“, s ciljem sprovođenja pravde. Parodijsko suđenje pretvara se u zabavu sa zadirkivanjima i šalama, dobrom hranom, vinom i naravno tradicionalnom muzikom.

 
 
 

Gađanje sa brašnom

Čist ponedeljak u Galaksidiju, svakako nije čist, jer su svi koji učestvuju u ovoj proslavi su umrljani brašnom !!! Običaj “gađanje brašnom” susrećemo svake godine na Veliki ponedeljak u mestu Galaksidi, gde svi prisutni na ovom karnevalu igraju kolo i gađaju se brašnom.
Stanovnici i posetioci Galaksidija silaze na gradsku pijacu, gde je moguće videti kako se odvezuju džakovi brašna i svako svakoga posipa i umazuje brašnom. Plaža se vrlo brzo pretvara u bojno polje pod oblakom brašna.
Običaj ima duboke korene. Predpostavllja se da ova tradicija vuče korene iz vizantijskog doba kada su klovnovi na konjskim trkama farbali lica u belo. Ovaj običaj je, procvetao od 1840. i nadalje, kada su jedrenjaci putovale od marta do novembra. Dakle, ovi karnevalski događaji bili su istovremeno i oproštajni događaji.

 

U posebno zabavnom običaju “gađanje brašnom” koji se odvija u Galaksidiju na Čisti ponedeljak, stanovnici i turisti pretvoreni su u borce sa brašnom.                                                                                                          Danas se “municijom” (kesama punim brašna) posetioci gađaju među sobom, koje opština besplatno deli. Satima se vode „epske“ bitke, koje  počinju u luci, tačno u podne.
Učestvuju hiljade ljudi, muškaraca, žena i dece svih uzrasta. Popunjenost hotela tih dana dostiže 100%.

Nije preterano reći da ljudi Galaksidija žive i dišu tokom cele godine za Posni ponedeljak i za razbijanje brašna !!!

 
 
 

Koutrulisovo venčanje

Koutrulisovo venčanje u mestu Metoniju je isto deo tradicije koji se odigrava za Čisti ponedeljak. Kao karnevalska tema je oživljavanje jednog istinskog događaja venčanja iz 14. veka. Odvija se svakog Čistog ponedeljka sa akcentom na satiru i zadirkivanje “neveste”.