Vasilopita grčka Česnica

Vasilopita (Česnica), prema grčkom običaju, nudi se pri porodičnom okupljanju odmah s dolaskom Nove godine, uglavnom posle igranje karata ili kockanja (igra se uz simbolične uloge gde pobednik osvaja srecu u Novoj godini).

Tako  tačno u ponoć, sa promenom godine, svetlo se pali i gasi i nakon jednog minuta se ponovo upali i počinje čestitanje i želeći se svima “Srećna Nova godina“.

Potom se Vasilopita donosi do stola gde je domaćin, nakon što je tri puta prekrsti nožem, počne da seče na trouglaste komade koji su idu svakom članu porodice ili prijateljima i rođacima. Po redu za domaćina, domaćicu, decu i ostale članove porodice i prisutnu rodbinu po starini kao i za one koji nisu trenutno prisutni. Na kraju se odvaja jedan komad za siromašne i još jedan za kuću. U zavisnosti od slučaja, može se iseći komad „za kompaniju“, „za radnju“ itd.
Moramo naznačiti da u Grčkoj postoji mnogo načina kako se pravi Vasilopita. Svaki deo Grčke ili svako ostrvo ima svoj tradicionalni recept za pravljenje Vasilopite tj. Česnice. Svoje recepte su doneli i grčke izbeglice iz Male Azije i crnomorskih oblasti!

Vasilopita se seče i ostalih dana „Dvanaest dana“ praznika. Ministarstva, kancelarije i udruženja mogu do februara seći Vasilopitu.

Na mnogim ostrvima za doček Nove godine, domaćin se obavezuje da će pročistiti kuću držeći u ruci komad Vasilopite i upaljenu sveću, tri puta odlazeći do otvorenih ulaznih vrata govoreći: “van loše, dobro unutra“.

Sečenje Vasilopite jedan je od retkih prastarih običaja koji je preživeo. Prema kazivanju grčkog profesora istorije Dimitrisa Loukatosa, to je evolucija dobro poznatog i popularnog običaja novogodišnje pogače. U antičkom periodu je postojao običaj “svečanog hleba” koji su stari Grci nudili bogovima na velikim svečanostima.

Takve gozbe bile su poznate kao Talisia i Tesmoforia. Karakteristika Vasilopite je da čovek iskušava svoju sreću sa novčićem, pokušavajući da pogodi kako će se stvari odvijati u Novoj godini. Ako izvuče novčić, biće srećnik i favorit Nove godine!
Pravoslavna tradicija preuzela je običaj sa Vasilopitom. Zanimljivo je napomenuti da se u antičkom dobu umesto novčića koristilo i zrno pasulja i srećnik bi se nazivao “kralj pasulja”.

SASTOJCI

300 g putera, zagrejanig na sobnoj temperaturi
250 g šećera u prahu
1 supena kašika kristalnog šećera
7 g mahlepa
2 g mastike
1/2 kašikice muškatnog oraščića
2 kašike supene brašna za sve namene
narendana kora od 1-2 pomorandže
1 kašikica vanile u prahu
4 jaja, sobne temperature
75g mlekA, 3,5%
400 g brašna za sve namene
1 kašikica praška za pecivo
šećer u prahu, za posipanje

PRIPREMA

Zagrejati rernu na 180 ° C na vrućem vazduhu.

Sipajte puter i šećer u prahu u posudu miksera i jako tucite žicom dok maslac ne postane tečan, 2-3 minuta.

Zatim zaustavite mikser, očistite bočne zidove posude lopaticom ili varjačom, nastavite da mutite još 5 minuta i odložite sa strane.

U manjoj posudi razmutite šećer, mahlepi, mastiku, muškatni oraščić, 2 supene kašike brašna i vanilin šećer i mutimo jako.

Kada je smeša gotova, dodajte je u posudu sa već gotovom smešom.

Dodajte narendanu koru narandže, i mutite u posudi pri maloj brzini.

Dodavajte jaja jedno po jedno, čim upije prvo dodajte sledeće.

Izvadite posudu iz miksera i dodajte mleko, malo promešajte sa špatulom.

U jednoj činiji pomešajte 400 g. brašna sa praškom za pecivo i dodajte u posudu sa preostalom smešom mešajući lagano sa špatulom.

Namažemo maslacem veoma dobro, okruglu modlu za kolače (tortu) prečnika oko 25 cm. sa odvojivim postoljem.

Uspite smešu u formu (modlu) i dobro je rasporedite lopaticom.

Pecite u rerni 45 minuta, na gornjoj rešetki.

Pre pečenja ne zaboravite stavite novčić !!!

Nakon što je pečena , pospite je šećerom u prahu i poslužite!